субота, 24. фебруар 2018.

Djeca, žrtve polnog nasilja u Banjaluci i dalje trpe torturu

Troje maloljetne djece u Banjaluci danima živi bez električne energije a posljednjih nekoliko dana i bez grijanja. Riječ je o djeci koja su bila žrtve polnog nasilja za koje je osumnjičen njihov otac, poznati banjalučki privrednik. Postupak je u toku a ime osumnjičenog pedofila izuzetno je nezgodno objaviti jer bi se automatski saznao i identitet djece. Moj izvor iz banjalučke uprave policije potvrdio mi je navode koje sam dobio od nekoliko ljudi koji su bliski maloljetnicima a koji glase da su djeca danima živjela bez struje jer je porodica njihovog oca struju isključila ali i bez grijanja jer im je iz garaže odnesen sav pelet zajedno sa pećima.

Djeca žive u kući sa majkom a do hapšenja je u toj kući živio i njihov otac koji je pušten na slobodu ali ima mjeru zabrane prilaska djeci. Porodica osumnjičenog na sve načine pokušava da zagorča život supruzi i djeci osumnjičenog a jedan od načina je vještačko nabijanje računa električne energije (preko poslovnog prostora u vlasništvu osumnjičenog) do odnošenja peleta. Osumnjičeni je još ranije sa kuće poskidao stolariju. Djeca žive u kući sa peškirima i najlonom na mjestu prozora.

Struja je u kući isključena 22 januara a pelet je odnešen 19 februara.
Na lice mjesta nekoliko puta su izlazili pripadnici policije a o svemu su upoznati i u banjalučkom Centru za socijalni rad kao i instituciji Ombudsmana. Konkretne reakcije, medjutim, nema.

Blic je prije nekoliko dana pisao o istom slučaju. Blic izmedju ostalog navodi i da su policajci koji su izlazili na lice mjesta bili zatečeni onim što su vidjeli, odvaljenim bravama u kući i kompletnom situacijom u kojoj se nalazi majka sa troje maloljetne djece. Podsjetili su i da je otac djece uhapšen u oktobru prošle godine pod snažnim optužbama za polno nasilje nad djecom i nasilje u porodici. Osumnjičeni poznati banjalučanin u pritvoru je proveo mjesec dana.


понедељак, 19. фебруар 2018.

петак, 16. фебруар 2018.

Stigao lijek Tamoksifen

Lijek Tamoksifen isporučen je apotekama u Republici Srpskoj. Tako su me obavijestili iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, tvrde da su njih o tome upoznali dobavljači.
Posljednje tri sedmice u RS je bila nestašica tog lijeka koji se koristi u liječenju oboljelih od karcinoma dojke.

Poražavajuće: U Srpskoj ponovo nema ključnih lijekova! 14.02.2018




Nedostatak citostatika

Na Univerzitetskom Kliničkom centru RS već tri sedmice nema citostatika „Tamoksifen“, koji se koristi u liječenju oboljelih od raka dojke, tvrde za SrpskaCafe pacijenti oboljeli od ove opake bolesti!



Naši sagovornici pojašnjavaju da im je u Kliničkom centru rečeno kako nema nikakvih informacija kada bi taj lijek trebalo da se nađe u apoteci najveće zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj, a posebno je zabrinjavajuće što „Tamoksifena“ nema ni u apotekama u Banjaluci.

Portal SrpskaCafe je provjerio pomenute navode, kontaktirao nekoliko apoteka u Banjaluci i uvjerio se u istinitost poražavajuće informacije. Nažalost, pomenutog citostatika zaista nema.



– Ne postoji mogućnost nabavke ovog lijeka već petnaestak dana – rečeno nam je u jednoj banjalučkoj apoteci.

Problem je tim veći, pojašnjavaju pacijenti, jer za citostatik „Tamoksifen“ ne postoji zamjena.

U Fondu zdravstvenog osiguranja odgovorili su nam da pomenuti lijek ne nabavlja FZO RS već ga apoteke same nabavljaju. Dodaju i da prema njihovim informacijama u toku popunjavanje zaliha ovog lijeka ali da je dostupan i da se može naći u pojedinim apotekama u RS. Tvrde i da su kontaktirali zastupnika ovog lijeka za RS i da im je on obećao da će lijek naredne sedmice biti isporučen svim apotekama.

– Cijena ovog lijeka od 10 mg je osam maraka a osiguranicima koji eventualno sami plate lijek u apotekama koje nemaju ugovor sa Fondom ili u drugim zemljama Fond će refundirati troškove. Za sada nije bilo zahtjeva osiguranika za refundaciju lijeka Tamoksifen – odgovorili su nam iz Fonda.

Dodaju da se pomenuti lijek nalazi na listi lijekova koji se izdaju na recept što znači da ovaj citostatik za karcinom dojke osiguranici podižu u apotekama na recept.

Podsjećamo, nedostatak citostatika „Tamoksifen“ posljednji je u nizu citostatika koji nedostaju na Kliničkom centru Republike Srpske.

Portal SrpskaCafe u posljednjih dva mjeseca izvještavao je o nedostaku citostatika na Klinici za onkologiju. U FZO RS su tada tvrdili da je problem proceduralne prirode jer se čekalo na potpisivanje ugovora sa dobavljačima.

– Nedavno je počela isporuka pojedinih citostatika koji su nedostajali u bolnicama. Naime, Fond svake godine na vrijeme, u periodu kada je to najranije moguće, raspisuje tender za nabavku citostatika i to prema potrebama koje nam dostavljaju zdravstvene ustanove. Međutim, bez obzira na to, zna se desiti da zbog složenosti procedura javnih nabavki tenderi traju mjesecima – pojašnjavaju za SrpskaCafe u Fondu zdravstvenog osiguranja i napominju da FZO obavezno refundira sve troškove pacijenata koji su prinuđeni da sami kupuju citostatike.

Rukovodstvo Kliničkog centra Republike Srpske više ne želi da komentariše nedostatak lijekova u ovoj ustanovi. Direktor ove zdravstvene ustanove Vlado Đajić nedavno je rekao da se za sva pitanja vezana za citostatike ubuduće obraćamo isključivo Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

среда, 14. фебруар 2018.

Kovačević-Lukač o radarima



U posljednje vrijeme iz ministarstva unutrašnjih poslova redovno odgovaraju na pitanja koja im proslijedjujem mejlom. To ranije, do prije nekoliko mjeseci, nije bio slučaj. Ne znam šta se promijenilo. Podržavam, bez obzira kakvi su odgovori a pojedini su bili tek onako da me skinu sa dnevnog reda.

Ministar Dragan Lukač danas je organizovao konferenciju za novinare spreman da odgovara na sva pitanja. Pitanja je bilo baš mnogo. Mito pita za nabavku naoružanja, neko za obuku specijalaca, neko upita za rekonstrukciju kasarne Zalužani a ja navalio o radarima. I tako od jula, zajedno sa uniformama.

U kakvom su stanju puške Taurus koje koristi Specijalna policija pitam kao nastavak Mitinog pitanja o novim puškama. Te brazilske puške nabavljene su od firme KM Trade, ista firma od koje su kupljene uniforma koje još nisu stigle, a objavljivao sam da se odredjen broj tih pušaka pokazao kao izuzetno loše riješenje. Lukač tvrdi da su puške odlične a da je desetak komada vraćeno na servis što nije problem jer su pod garancijom.

Pitam dalje zašto je minisarstvo toliko insistiralo na javno privatnom partnerstvu u nabavci radara i kako je moguće da su firme koje su pobijedile na tenderu osnovane neposredno prije objavljivanja javnog poziva 6 juna prošle godine. Lukač tvrdi da nema pojma ni kada su firme osnovane ni koliki im je osnivači ulog jer to nije njegova briga i da je to bio posao Komisije. Tvrdi i da je ministarstvo od Vlade tražilo sredstva, makar i kreditna za nabavku radara ali da je Vlada odlučila da se ide u javno privatno partnerstvo. Tvrdi i da je ovakav vid saradnje države i privatnika na žalost zapostavljen u RS a da ga razvijene zemlje koriste jer se pokazao kao odlično riješenje.

Pravim pauzu, ministar se ljuti što kolegama uskraćujem pravo na pitanja. Nije ni meni pravo ali moram da čekam. Red pitanja o ostalim, ništa manje bitnim temama, jedno i o uniformama. Jedno pitanje manje za mene progovaram.

Kolega iz Glasa, čini mi se, pita kada će stići uniforme. Ja bih dodao konačno, ali ćutim. Posljednji rok istekao je 26 januara. Uniforme su prvobitno iz KM Trade trebale da stignu još krajem decembra ali je ministarstvo pojasnilo da rok teče od dostavljanja konfekcisjkih brojeva dobavljaču a kasnije i da dobavljač ima mogućnost sukcesivne dostave.
Stigle su cipele davno a nedavno i jakne. Uniforme će uskoro biti na policajcima odgovara Lukač.

Imate li Vi ili ministar Tegeltija veze sa licima koja stoje iza firmi koje su pobijedile na konkursu, pitam ponovo za radare. Moji izvori od jula su tvrdili da se za posao bori nekoliko lica koja su vrlo bliska Vladi RS.
Apsolutno ne, uvjerava Lukač. Tvrdi da pojma nema ko su ti ljudi u njemačkoj i turskoj firmi. Tvrdi i da je sve politizacija, da se prvo tvrdilo da posao želi jedna SNSD firma a kada je ta firma ispala iz igre (Prointer) da se prešlo na priču o Lukaču i Tegeltiji.

Ministar dodaje kako odgovorno tvrdi da je čitav posao uradjen po zakonu a da će u ministarstvo uskoro da udje revizija koja će da pročešlja sve nabavke. U sebi mislim ali ne pitam da li je to onaj Tegeltijin revizor.

Kako će ovaj posao tretirati Zakon o budžetskom sistemu, pitam sada naglas. Podjelu novca od kazni ovaj zakon ne prepoznaje jer je to, po tom zakonu, isključivo novac koji treba da završi u budžetu.
Ministarstvo finansija ima zakonske mogućnosti da to pitanje riješi po propisima i tu neće biti nikakvih problema, odgovara mi Lukač.

Imaš li još pitanja Kovačeviću pita ministar, ja predlažem intervju.

Mito nudi cigaretu, prihvatam dok razmišljam koliko sam samo sebi posla natovario na glavu.




Poražavajuće: U Srpskoj ponovo nema ključnih lijekova!




Nedostatak citostatika

Na Univerzitetskom Kliničkom centru RS već tri sedmice nema citostatika „Tamoksifen“, koji se koristi u liječenju oboljelih od raka dojke, tvrde za SrpskaCafe pacijenti oboljeli od ove opake bolesti!



Naši sagovornici pojašnjavaju da im je u Kliničkom centru rečeno kako nema nikakvih informacija kada bi taj lijek trebalo da se nađe u apoteci najveće zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj, a posebno je zabrinjavajuće što „Tamoksifena“ nema ni u apotekama u Banjaluci.

Portal SrpskaCafe je provjerio pomenute navode, kontaktirao nekoliko apoteka u Banjaluci i uvjerio se u istinitost poražavajuće informacije. Nažalost, pomenutog citostatika zaista nema.



– Ne postoji mogućnost nabavke ovog lijeka već petnaestak dana – rečeno nam je u jednoj banjalučkoj apoteci.

Problem je tim veći, pojašnjavaju pacijenti, jer za citostatik „Tamoksifen“ ne postoji zamjena.

U Fondu zdravstvenog osiguranja odgovorili su nam da pomenuti lijek ne nabavlja FZO RS već ga apoteke same nabavljaju. Dodaju i da prema njihovim informacijama u toku popunjavanje zaliha ovog lijeka ali da je dostupan i da se može naći u pojedinim apotekama u RS. Tvrde i da su kontaktirali zastupnika ovog lijeka za RS i da im je on obećao da će lijek naredne sedmice biti isporučen svim apotekama.

– Cijena ovog lijeka od 10 mg je osam maraka a osiguranicima koji eventualno sami plate lijek u apotekama koje nemaju ugovor sa Fondom ili u drugim zemljama Fond će refundirati troškove. Za sada nije bilo zahtjeva osiguranika za refundaciju lijeka Tamoksifen – odgovorili su nam iz Fonda.

Dodaju da se pomenuti lijek nalazi na listi lijekova koji se izdaju na recept što znači da ovaj citostatik za karcinom dojke osiguranici podižu u apotekama na recept.

Podsjećamo, nedostatak citostatika „Tamoksifen“ posljednji je u nizu citostatika koji nedostaju na Kliničkom centru Republike Srpske.

Portal SrpskaCafe u posljednjih dva mjeseca izvještavao je o nedostaku citostatika na Klinici za onkologiju. U FZO RS su tada tvrdili da je problem proceduralne prirode jer se čekalo na potpisivanje ugovora sa dobavljačima.

– Nedavno je počela isporuka pojedinih citostatika koji su nedostajali u bolnicama. Naime, Fond svake godine na vrijeme, u periodu kada je to najranije moguće, raspisuje tender za nabavku citostatika i to prema potrebama koje nam dostavljaju zdravstvene ustanove. Međutim, bez obzira na to, zna se desiti da zbog složenosti procedura javnih nabavki tenderi traju mjesecima – pojašnjavaju za SrpskaCafe u Fondu zdravstvenog osiguranja i napominju da FZO obavezno refundira sve troškove pacijenata koji su prinuđeni da sami kupuju citostatike.

Rukovodstvo Kliničkog centra Republike Srpske više ne želi da komentariše nedostatak lijekova u ovoj ustanovi. Direktor ove zdravstvene ustanove Vlado Đajić nedavno je rekao da se za sva pitanja vezana za citostatike ubuduće obraćamo isključivo Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

SrpskaCafe: Problemi u Domu Zdravlja Banjaluka


Da li je Dom zdravlja Banjaluka u finansijskim problemima?


Radnici banjalučkog Doma zdravlja decembarsku platu dobili su tek u februaru sa puna dva mjeseca kašnjenja, potvrdili su za SrpskaCafe zaposleni.

Zaposleni Doma Zdravlja svjedoče kako plata za zaposlene u ovoj ustanovi kasni a da su platu za decembar prošle godine dobili tek 6. februara.


– To do sada nije bila praksa, da nam plata kasni dva mjeseca. Radnici su veoma nezadovljni i svjesni da ova zdravstvena ustanova ima finansijskih problema – rekao je za SrpskaCafe jedan od doktora.

Izvor našeg portala tvrdi i da rukovodstvo Doma Zdravlja Banjaluka odbija da zaposlenima koji za to ispunjavaju uslove isplati jubilarne naknade.

– Nema nikakvog obrazloženja, jubilarne naknade jednostavno nisu isplaćene a dobar dio radnika je prošle godine ostvario pravo na nagradu povodom dvadeset odnosno trideset godina rada u ustanovi – tvrdi naš izvor.

U javnoj zdravstvenoj ustanovi Dom Zdravlja Banjaluka tvrde za SrpskaCafe da nemaju problema sa redovnom isplatom plata radnicima kao i plaćanajem poreza i doprinosa. Pojašnjavaju da je članom 50. kolektivnog ugovora predviđeno da je poslodavac dužan da platu obračuna i isplati platu u skladu sa ugovorom o radu najkasnije do 25. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

Ipak, u odgovoru za naš portal, potvrđuju da problem nije izmišljen. Pravdaju se, međutim, da kašnjenje decembarske plate nije prouzrokovano njihovim radom.

– Plata za mjesec decembar je isplaćena istog dana kada su preostala sredstva doznačena na račun Doma zdravlja – odgovorili su nam iz rukovodstva ove zdravstvene ustanove.

U Domu Zdravlja potvrđuju da jubilarne nagrade zaposlenima koji su ispunili uslove za dobijanje nagrada još nisu isplaćene ali da je to trenutni problem uslovljen procedurama.

– Dom zdravlja je u proceduri usvajanja programa poslovanja za 2018. godinu i potpisivanja ugovora sa FZO RS, što znači da će uskoro započeti sa isplatama jubilarnih nagrada radnicima u skladu sa Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i odlukom komisije za primjenu i tumačenje kolektivnog ugovora – pojašnjavaju u rukovodstvu Doma zdravlja Banjaluka.

Pravo na jubilarnu nagradu u Domu zdravlja u 2017. godini ostvarilo je 15 radnika, a u toku 2018. godine ostvariće još 36 zaposlenih. U Domu zdravlja uvjeravaju kako naročito poštuju sva prava radnika definisana kolektivnim ugovorom.


субота, 10. фебруар 2018.

Radari završen posao.

Republiku Srpsku kamerama i radarima pokriće  firme „Inovatraffic holding“ iz Njemačke „Ekin Teknoloji San. Ve Tic. A.S.“ iz Turske i „WKB Consulting“ iz Banjaluke odlučio je ministar Dragan Lukač prilikom izbora privatnog partnera u poslu teškom 12,5 miliona KM, otkriva portal CAPITAL.

Tako je završena saga o radarima čiji početak sam objavio sredinom prošle godine. U priču su bili uključeni ljudi iz najužeg rukovodstva Republike Srpske i njihovi najbliži srodnici a sve zainteresovane strane željele su posao pa je odabir privatnog partnera trajao više od pola godine. Zbog radara su jedno vrijeme bili naročito zategnuti odnosi izmedju pojedinaca u samom vrhu Republike srpske i SNSD.

U nastavku podsjećam na kompletnu priču. P.S. Uniforme još nisu stigle u MUP.



16. jul 2017

MUP nabavlja 100 radara, kupuje privatni partner zarada se dijeli


Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske traži privatnog partnera sa kojim će ući u posao nabavke stacionarnih i prenosivih radara. Privatni partner će u poslu od deset godina zaraditi milione maraka. Čitav projekat nazvan je „Unaprijedjenje bezbjednosti saobraćaja upotrebom radarskih uredjaja i primjenom savremenih tehnologija za evidentiranje prekršaja, prenos i obradu podataka o prekršajima“.
Javni poziv raspisan je 06.06 ove godine a otvoren je do 17. jula. Tada će na osnovu pristiglih ponuda biti razmotreno koji od javnih partnera ima najbolju ponudu, odnosno ko će zajedno sa MUP-om ući u više nego isplativ posao.

Projekat podrazumjeva nabavku i integrisanje u sistem savremene opreme posljednje generacije. U ministarstvu su zamislili, to je objašnjeno kroz javni poziv, da privatni partner uloži svoj novac u kupovinu 100 radara. U javnom pozivu piše da je posao vrijedan 9,3 miliona maraka. Privatni partner će imati obavezu da uspostavi kompletan sistem i odradi sav posao i sa tim dijelom posla ministarstvo neće imati ništa ali će privatni partner sa ministasrtvom unutrašnjih poslova dijeliti dobit od kazni koje zabilježe radari narednih deset godina. Moji izvori tvrde da će ugovorom podjela dobiti izmedju ministarstva i privatnog partnera biti u omjeru pola-pola. Što znači da će privatna kompanija za deset godina saradnje sa MUP-om zaraditi ogroman novac a uloženih 9,3 miliona maraka toj kompaniji vratiće se za najviše tri godine a nakon toga svaka godina donosiće čistu zaradu.


Studijom ekonomske opravdanosti predvidjeno je da 100 radara godišnje nakon što sistem počne da radi punim kapacitetom zarade 21.609.016 KM na osnovu predvidjenih 745.084 kazne. Plan je da sistem proradi punim kapacitetom nakon što budu završene sve tri faze uspostave sistema a krajnji rok da se to desi jeste 24 mjeseca nakon potpisivanja ugovora izmedju MUP.a i privatnog partnera koji pobjedi na tenderu. Ono što je jasno jeste to da je predvidjena zarada na godišnjem nivou ogromna i ukoliko zarada bude dijeljena na pola privatni partner će svoj uloženi kapital vratiti za najviše tri godine a preostalih sedam godina služiće mu kao čisti profit od nekoliko desetina miliona maraka, u zavisnosti od godišnjeg broja kazni. Moji izvori tvrde ta dobit biće ogromna čak i do stotinu miliona u narednih deset godina.


Radari bi trebalo da budu postavljeni širom Republike Srpske. Biće postavljani u tri etape.


 22. новембар 2017.


Srpska kafe: Dolaze radari

Stiže stotinu radara na ulice RS: Milioni će se “sliti” u privatne džepove!


Ministarstvo unutrašnjih poslova RS u završnoj je fazi odabira partnera za posao nabavke stotinu radara!


Posao nabavke radara i instaliranja sistema biće odrađen po principu javno-privatnog partnerstva, u kojem će privatni partner da nabavi radare i instalira kompletan sistem a onda će, kada sistem počne sa radom, deset godina dijeliti zaradu sa ministarstvom.

Javni poziv za odabir privatnog partnera MUP je raspisao početkom juna ove godine a konkurs je zatvoren 17 jula. Još nije odlučeno koja kompanija će, od tri koje su se prijavile, dobiti posao sa MUP-om.

Čitav projekat podrazumjeva nabavku i integrisanje u sistem savremene opreme posljednje generacije. U ministarstvu su zamislili, to je objašnjeno kroz javni poziv, da privatni partner uloži svoj novac u kupovinu stotinu radara. U javnom pozivu piše da je posao vrijedan 9,3 miliona maraka. Privatni partner će imati obavezu da uspostavi kompletan sistem i odradi sav posao i sa tim dijelom posla ministarstvo neće imati ništa ali će privatni partner sa ministasrtvom unutrašnjih poslova dijeliti dobit od kazni koje zabilježe radari narednih deset godina.

Naši izvori tvrde da će ugovorom podjela dobiti između ministarstva i privatnog partnera biti u omjeru pola-pola. Što znači da će privatna kompanija za deset godina saradnje sa MUP-om zaraditi ogroman novac a uloženih 9,3 miliona maraka toj kompaniji vratiće se za najviše tri godine a nakon toga svaka godina donosiće čistu zaradu.

Ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač rekao je da MUP traži privatnog partnera jer Vlada u ovom trenutku nema novac potreban za kupovinu radara a da su oni potrebni.

– Neće biti samo vezano za kontrolu saobraćaja i kontrolu brzine kretanja vozila već će to biti nadzorne kamere koje će snimati 24 sata prolazak svih vozila preko naših cesta, ulaze i izlaze iz naših gradova i na taj način ćemo imati bolju pokrivenost i kontrolu kretanja i kriminogenih osoba i onih počinilaca krivičnih djela koji izvrše krivično djelo bilo gdje u RS i ako su prošli vozilom mi ćemo to znati – rekao je Lukač.

Vlada je odobrenje na sklapanje javno-privatnog partnerstva dala u martu ove godine. Studijom ekonomske opravdanosti predviđeno je da stotinu radara godišnje, nakon što sistem počne da radi punim kapacitetom, zarade 21 609 016 KM na osnovu predviđenih 745 084 kazni. Plan je da sistem proradi punim kapacitetom nakon što budu završene sve tri faze uspostave sistema a krajnji rok da se to desi jeste 24 mjeseca nakon potpisivanja ugovora između MUP-a i privatnog partnera koji pobjedi na tenderu. Ono što je jasno jeste to da je predviđena zarada na godišnjem nivou ogromna i ukoliko zarada bude dijeljena na pola privatni partner će svoj uloženi kapital vratiti za najviše tri godine a preostalih sedam godina služiće mu kao čisti profit od nekoliko desetina miliona maraka, u zavisnosti od godišnjeg broja kazni.

– Ta dobit biće ogromna, čak i do stotinu miliona u narednih deset godina – rekli su izvori našeg portala.

Opozicija je najavila da će tražiti poništenje javnog poziva za nabavku radara jer je prije svega čitav projekat, kako tvrde, u suprotnosti sa Zakonom o budžetskom sistemu RS. Član Odbora Narodne skupštine RS za bezbjednost Milanko Mihajilica rekao je da zabrinjava odluka Vlade kojom je dopušten ovaj posao jer je naplaćivanje kazni u isključivoj nadležnosti Republike Srpske.

– To je zaista suludo, mi smo imali namjeru da tražimo da se ta javna nabavka obustavi. Ona je štetna po Republiku Srpsku i u suprotnosti je sa Zakonom o budžetskom sistemu jer novčane kazne su u isključivoj nadležnosti RS i ne može sada neki tajkun blizak SNSD-u da dobije taj posao. Da on ubire 40 ili 50 odsto od novčanih kazni i da u narednih deset godina zaradi deset ili 15 miliona maraka i više. Valjda je trebalo urediti da se iz sredstava kojima se sada puni budžet od kazni u naredne tri godine sukcesivno kupi jedan broj radara i da se na taj način sredstva slijevaju u budžet Republike Srpske – rekao je Mihajilica.


Izvor našeg portala iz MUP-a tvrdi da Zakon o budžetskom sistemu neće biti prekršen jer će kontrola kamera i naplata kazni ostati u isključivoj nadležnosti MUP-a i da sa tim poslom privatni partner ministarstva, kako tvrdi, neće imati apsolutno ništa.

04. јануар 2018.


Radari ipak preko privatnika, ne zna se i kad

Srpska Cafe: Vlada odlučila, radari ipak posao za privatnika


Vlada Republike Srpske odbacila je zahtjev Odbora NSRS za bezbjednost kojim je od Vlade zatraženo da odustane od javno privatnog partnerstva u projektu nabavke radara i sama ukoliko je projekat neophodan finansira nabavku.
Skupštinski odbor za bezbjednost ovakav zaključak je usvojio 11 decembra a Vlada je najnoviju odluku tim povodom usvojila u posljednjim danima prošle godine.
„Odbijen je zajhtjev Odbora i definitivno se ide u javno privatno partnerstvo samo još nije poznato kada tačno će da projekat zaživi.“- rekao je izvor našeg portala iz Vlade RS.

Posao nabavke radara i instaliranja sistema biće, dakle prema ranijem planu, ipak odrađen po principu javno-privatnog partnerstva, u kojem će privatni partner da nabavi radare i instalira kompletan sistem a onda će, kada sistem počne sa radom, deset godina dijeliti zaradu sa ministarstvom. Ta zarada, predviđeno je i studijom ekonomske opravdanosti, biće višemilionska na godišnjem nivou. Riječ je o stotinu, fiksnih i pokretnih radara koji treba da pokriju cijelu Republiku Srpsku.

Javni poziv za odabir privatnog partnera MUP je raspisao početkom juna ove godine a konkurs je zatvoren 17 jula. I pored toga što je od zatvaranja konkursa i pristizanja tri ponude koje su zadovoljavale uslove konkursa prošlo gotovo pola godine još nije odlučeno koja kompanija će dobiti posao sa MUP-om.

Izvori SrrpskaCafe tvrde da će ugovorom podjela dobiti između ministarstva i privatnog partnera biti u omjeru pola-pola. Što znači da će privatna kompanija, kada bude izabran ponuđač, za deset godina saradnje sa MUP-om zaraditi ogroman novac a uloženih 9,3 miliona maraka toj kompaniji vratiće se za najviše tri godine a nakon toga svaka godina donosiće čistu zaradu. Upravo ta velika, čista zarada razlog je odugovlačenja odabira najpovoljnijeg ponuđača jer nekoliko strana bliskih vrhu ministarstva unutrašnjih poslova i Vlade vide svoj interes u pomenutom poslu.


Ministar finansija Republike Srpske, Zoran Tegeltija rekao je da je tačno da je Vlada razmatrala prijedlog ministarstva unutrašnjih poslova i da je odlučeno da projekat bude realizovan kroz javno privatno partnerstvo.
 „Svjedoci ste da se stalno priča o javno privatnom partnerstvu da ga mnogi zagovaraju a kada dodje do toga želimo ga zaustaviti. Kada je u pitanju ovaj projekat naše stanovište je da se taj projekat može realizovati na jedan ili drugi način. Ono što je problem ako ga realizujete kroz direktno finansiranje jeste da vam treba u jednom trenutku značajan iznos finansijskih sredstava i imate ogromne troškove održavanja. Trebate nove ljude koji će brinuti o sistemu održavanja. Ovako bi taj cijeli teret bio na privatnom investitoru a poslije toga bi taj sistem i tako i tako pripao ministarstvu unutrašnjih poslova pa samim tim i prihodi od tih radara.“- rekao je ministar finansija Republike Srpske.
Ono što je upitno a o čemu ministar finansija nije govorio jeste to u kakvom stanju će nakon deset godina, kada postanu vlasnišvo ministarstva unutrašnjih poslova biti radari i koliko će tada tehnički moći da isprate tehnologiju koja će do tada da se pojavi.