Prošao zakon zbog stranačkih direktora

gerila info

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je po hitnom postupku izmjene Zakona o osnovom obrazovanju i vaspitanju RS. Sada već stari zakon usvojen je početkom 2017 godine zbog usklađivanja sa standardima Evropske unije. Taj zakon, ipak, nije izdržao dugo. Promijenjen je bez bilo kakvog konkretnijeg obrazloženja nadležnog ministarstva.
O čemu se zapravo radi

Izvori Gerila info tvrde da su promjene zakona dogovorene u Tesliću, na savjetovanju direktora osnovnih škola u Republici Srpskoj kada je ministru Maleševiću predočeno da će po tada aktuelnom zakonu određen broj stranački aktivnih direktora imati problem da se ponovo kandiduje za direktore. Dane Malešević reagovao je i Vlada je izmjene zakona usvojila 8 marta i poslala ih u Narodnu skupštinu koja ih je 29 marta i usvojila.

Po do danas aktuelnom zakonu uslovi za kandidate koji žele da budu direktori osnovne škole bili su pet godina iskustva u  radu u nastavnom procesu nakon sticanja diplome u visokom obrazovanju. U ranijim zakonima taj uslov nije postojao.

Najnovijim izmjenama zakona taj uslov ponovo ne postoji jer se pet godina iskustva u radu u nastavnom procesu mijenja sa pet godina rada u prosvjeti što je pretjerano širok pojam i ostavlja mogućnost da i oni koji nemaju iskustvo u nastavi budu direktori.

"Nevjerovatno je da su ministarstvo, Vlada a na kraju i većina u Narodnoj skupštini olako pojednostavili uslove za dobijanje mogućnosti upravljanja osnovnom školom ali je to prosto moralo da bude urađeno jer su u pitanju kadrovi stranaka na vlasti koji bi bez izmjena zakona ostali bez direktorskih fotelja"- kaže izvor Gerila info.

Poslanik SDS-a Davor Šešić za Gerilu napominje da je vrlo sumnjiv i način na koji su pojedini direktori osnovnih škola došli do diplome a da je jasno da su ponovo u prvi plan gurnuti stranački interesi umjesto interesa obrazovanja u Republici Srpskoj.

Gerila info: Protest pacijenata

U aprilu protest pacijenata koji čekaju transplantaciju

 

Pacijenti u Republici Srpskoj koji čekaju na transplantaciju organa u aprilu će da organizuju protest i vjerovatno štrajk koji će podrazumjevati bojkot dijalize. Protest će biti organizovan ispred Vlade Republike Srpske. Ove informacije potvrđene su portalu Gerila info a razloge smo već ranije objavljivali. Razlozi su nemogućnost transplantacije bubrega sa mrtvog donora u Republici Srpskoj, nepostojanje liste čekanja za transplantaciju organa (ne samo bubrega) i loš odnos RS prema činjenici da donorska mreža BiH zahvaljujući neaktivnostima članova iz RS ne funkcioniše. Donorska mreža BiH reaktivirana je u aprilu 2017 godine ali praktično ne funkcioniše, tvrde izvori Gerila info. U upravni odbor Donorske mreže ušli su doktori iz RS ali je problem, tvrde isti izvori, njihova direktna povezanost sa dijaliznim centrima što je klasičan sukob interesa. Dodatni problem je i nemogućnost ulaska BiH u Eurotransplant, upravo zbog gore navedenih problema.

U ministarstvu zdravlja Republike Srpske u nekoliko navrata su naglasili da oni problemu transplantacije pristupaju oprezno. Napominju da se u RS rade transplantacije sa živog donora, što niko i ne spori ali to nije riješenje koje je dovoljno prihvatljivo za pacijente. Transplantacije sa mrtvog donora, takozvane kadaverične transplantacije, u Srpskoj se ne rade a zvanično obrazloženje je da Srpska nema aparat za tipizaciju tkiva. Kupovinu tog aparata ministar Bogdanić obećao je u januaru 2016 godine a aparat košta 2 miliona maraka.

U medjuvremenu Republika Srpska godinama, po ugovoru za dijalizu, privatnim dijaliznim centrima plaća milionske iznose. Kupovina aparata za tipizaciju tkiva i omogućavanje kadaverične transplantacije bubrega smanjila bi broj dijaliznih pacijenata samim tim i broj korisnika usluga privatnog dijaliznog centra.

“Na jednoj od konferencija za oblast zdravstva u Bosni i Hercegovini predloženo je da se u narednom periodu organizuju sastanci sa predstavnicima Eurotransplanta u cilju iznalaženja mogućnosti za pristupanje Bosne i Hercegovine Eurotransplantu ali isključivo i jedino u skladu sa ustavnim nadležnostima.“- kažu u ministarstvu zdravlja. Posljednje riječi podebljali su upravo u ministarstvu zdravlja.

Gerila info: Konačno stigle uniforme

Pripadnici ministarstva unutrašnjih poslova konačno su dobili nove uniforme koje je MUP nabavio od firme iz Visokog KM Trade. Ministarstvo je tender za nabavku novih uniformi raspislao u junu prošle godine a jedini ponudjač bila je firma iz visokog. Domaći proizvodjači i Privredna Komora RS žalili su se tvrdeći da su tenderske specifikacije tako podešene da odgovaraju samo toj firmi. Nabavka uniformi MUP je koštala nešto preko 7 miliona maraka sa PDV-om. Ugovor je potpisan 3 avgusta prošle godine a uniforme su prvobitno trebale biti dostavljene u roku od 120 dana.

Gerila info: Zašto Vlada mijenja u maju usvojen zakon?

Zašto Vlada hitno mijenja u maju usvojen Zakon o osnovnom obrazovanju

Vlada je u skupštinsku proceduru po hitnom postupku poslala izmjene Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju. To ne bi bilo ništa čudno da aktuelni zakon nije donesen u maju prošle godine i da od početka njegove primjene nije prošlo ni deset mjeseci. Izvori Gerila info tvrde da se na izmjenama zakona radilo jer je postalo očigledno da pojedini podobni direktori više neće moći da konkurišu na direktorske pozicije jer po aktuelnom zakonu ne ispunjavaju uslove.

„To je jasno kao dan i postoji nekoliko primjera u banjalučkim osnovnim školama u kojima sadašnji direktori po aktuelnom zakonu nakon isteka mandata više ne mogu da budu direktori.“-tvrde izvori našeg portala i pojašnjavaju da se radi o direktorima koji su članovi vladajućih stranaka u Republici Srpskoj.

O čemu se zapravo radi?

Po aktuelnom Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju RS (iz maja prošle godine) u članu 137 tačka 2 stav 2 piše da onaj ko želi da konkuriše na mjesto direktora osnovne škole mora da ima pet godina iskustva u nastavi sa predmetima koji se izučavaju u osnovnoj školi a nakon sticanja diplome. U Zakonu još piše da direktor škole mora da ima završen prvi ciklus studija u trajanju od četiri godine i ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova.

Problem je nastao jer su mnogi direktori diplomu stekli za vrijeme direktorskog mandata i ne posjeduju pet godina traženog iskustva iz člana 137 aktuelnog zakona, tvrde naši izvori.

Saznajemo, ministar Dane Malešević je 1 marta na na savjetovanju direktora osnovnih škola najavio da će problem biti riješen odnosno da će Zakon biti promijenjen a da će promjenom zakona biti omogućeno produženje mandata direktorima kojima to aktuelni zakon onemogućuje.

Vlada je na 167. sjednici 8 marta, sedam dana nakon ministrovog obećanja direktorima, usvojila izmjene Zakona po hitnom postupku i Zakon bi se ove sedmice trebao naći pred poslanicima u NSRS.

Najbitnija promjena u Zakonu, koja pogoduje direktorima koji po aktuelnom Zakonu ne ispunjavaju uslove, jeste da je pet godina rada u nastavi zamijenjeno riječima pet godina radnog iskustva u prosvjeti što podrazumjeva da se bilo koji posao u prosvjeti računa.

Iz ministarstva prosvjete nisu odgovorili na pitanje zašto se ide u hitnu izmjenu Zakona o osnovnom obrazovanju. Ministar Dane Malešević samo je kratko prokomentarisao da je novi zakon diskriminatorski prema pojedincima kao i da se ne ide baš odmah u izmjene u maju usvojenog Zakona jer je prošlo gotovo godinu dana.

Vlada odustaje od radara kroz JPP

Vlada RS donijela je zaključak kojim obustavlja sve aktivnosti u vezi sa nabavkom radara i kamera kroz javno-privatno partnerstvo. Prvi tekst o ovoj temi objavio sam 16 jula prošle godine.
недеља, 16. јул 2017.

MUP nabavlja 100 radara, kupuje privatni partner zarada se dijeli

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske traži privatnog partnera sa kojim će ući u posao nabavke stacionarnih i prenosivih radara. Privatni partner će u poslu od deset godina zaraditi milione maraka. Čitav projekat nazvan je „Unaprijedjenje bezbjednosti saobraćaja upotrebom radarskih uredjaja i primjenom savremenih tehnologija za evidentiranje prekršaja, prenos i obradu podataka o prekršajima“.

Javni poziv raspisan je 06.06 ove godine a otvoren je do 17. jula. Tada će na osnovu pristiglih ponuda biti razmotreno koji od javnih partnera ima najbolju ponudu, odnosno ko će zajedno sa MUP-om ući u više nego isplativ posao.

Projekat podrazumjeva nabavku i integrisanje u sistem savremene opreme posljednje generacije. U ministarstvu su zamislili, to je objašnjeno kroz javni poziv, da privatni partner uloži svoj novac u kupovinu 100 radara. U javnom pozivu piše da je posao vrijedan 9,3 miliona maraka. Privatni partner će imati obavezu da uspostavi kompletan sistem i odradi sav posao i sa tim dijelom posla ministarstvo neće imati ništa ali će privatni partner sa ministasrtvom unutrašnjih poslova dijeliti dobit od kazni koje zabilježe radari narednih deset godina. Moji izvori tvrde da će ugovorom podjela dobiti izmedju ministarstva i privatnog partnera biti u omjeru pola-pola. Što znači da će privatna kompanija za deset godina saradnje sa MUP-om zaraditi ogroman novac a uloženih 9,3 miliona maraka toj kompaniji vratiće se za najviše tri godine a nakon toga svaka godina donosiće čistu zaradu.

Studijom ekonomske opravdanosti predvidjeno je da 100 radara godišnje nakon što sistem počne da radi punim kapacitetom zarade 21.609.016 KM na osnovu predvidjenih 745.084 kazne. Plan je da sistem proradi punim kapacitetom nakon što budu završene sve tri faze uspostave sistema a krajnji rok da se to desi jeste 24 mjeseca nakon potpisivanja ugovora izmedju MUP.a i privatnog partnera koji pobjedi na tenderu. Ono što je jasno jeste to da je predvidjena zarada na godišnjem nivou ogromna i ukoliko zarada bude dijeljena na pola privatni partner će svoj uloženi kapital vratiti za najviše tri godine a preostalih sedam godina služiće mu kao čisti profit od nekoliko desetina miliona maraka, u zavisnosti od godišnjeg broja kazni. Moji izvori tvrde ta dobit biće ogromna čak i do stotinu miliona u narednih deset godina.

Radari bi trebalo da budu postavljeni širom Republike Srpske. Biće postavljani u tri etape.

уторак, 17. октобар 2017.

Nabavka radara- opozicija traži poništenje postupka

Opozicija u Republici Srpskoj, potvrdjeno mi je, tražiće da se obustavi kompletna procedura oko nabavki stotinu radara u principu javno privatnog partnerstva. Već sam u nekoliko navrata pisao da MUP ulazi u posao javno privatnog partnerstva kojim bi trebalo biti nabavljeno stotinu radara a da troškove nabavke i instalacije radara snosi privatni partner. Privatni partner dijelio bi sa MUP-om zaradu na desetogodišnjem nivou od svih kazni zbog prekršaja koji budu zabilježeni tim radarima.

Opozicija za sada ne može da traži obustavu postupka jer nema sjednice Odbora za bezbjednost. na posljednjoj se nije pojavio ministar Dragan Lukač a nije ni direktor policije Darko Ćulum kojeg je ministar Lukač ovlastio da se umjesto nejga pojavi na Odboru. Ministar Lukač, saznajem nije u zemlji.

Opozicija će poništenje postupka nabavke radara tražiti na prvoj narednoj sjednici Odbora za bezbjednost jer smatra da je nabavka trebala da ide po etapama novcem iz budžeta Republike Srpske. Isto tako tvrde da je omogućavanje privatnim firmama da zaradjuju kažnjavanjem gradjana RS protivzakonito jer sav novac od kazni po bilo kom osnovu mora da po Zakonu završi u budžetu RS.

понедељак, 11. децембар 2017.

Odbor za bezbjednost protiv javno privatnog partnerstva za radare

Odbor NSRS za bezbjednost zatražio je i zvanično, glasovima većine članova tog odbora, od Vlade da projekat unapredjenja bezbjednosti saobraćaja kojim se planira kupovina stotinu radara sprovede sopstvenim sredstvima. To znači da Odbor za bezbjednost traži da se odustane od javno privatnog partnerstva kojim je planirano da privatni partner MUP-a kupi svu opremu a profit kada instalacija u cijeloj RS bude završena dijeli sa MUP-om odnosno RS.

Konkurs za odabir privatnog partnera završen je 17 jula a privatni partner još nije odabran. Moji izvori iz MUP-a uvjeravaju kako je trajala velika borba oko toga koja firma će da dobije posao. Na konkurs za posao prijavile su se tri firme. Vrijednost kompletnog projekta je procijenjena na nešto više od 12 miliona maraka od čega na kupovinu radara i instalaciju sistema odlazi 9,5 miliona.

Teško je očekivati da će Vlada da odustane od javno privatnog partnerstva jer je upravo Vlada dala saglasnost MUP-u u martu za sklapanje takvog posla. Opozicija je (pojedinci jer se opozicija nije previše zanimala za ovu temu kao ni za temu uniformi) tvrdila je da je dijeljenje zarade proistekle od naplaćivanja kazni sa privatnicima protiv Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske.

Sjednici Odbora za bezbjednost prisustvovao je i ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač. Sjednica je trajala debela četiri sata a nakon što je završila pojedini članovi odbora su Narodnu skupštinu napustili držeći se za glavu.

Ludjačka košulja

U martu prošle godine bio sam naročito inspirisan. Vjerovatno zbog vremenske razlike, dugačkog leta i povratka u realnost iz jednomjesečnog lutanja po Vašingtonu, Albaniju, New Orleansu, Bostonu i San Dijegu. Još nisam prebolio.понедељак, 20. март 2017.

Povratak

Jasno je kao dan zašto ovdašnji uzurpatori demokratije (ne samo u BiH) i institucija ne žele da narod putuje, da bude zatvoren u svoje nacionalne torove i usredsredjen na svoje male balkanske nacionalne ratove. Narod, sa tačke gledanja uzurpatora, bolje da zna što manje, da vidi što slabije i čuje sve lošije. Tada, logično, kao jedinu istinu prihvata onu koju serviraju uzurpatori institucija i demokratije.

Promjene moraju da krenu od samog dna iz najudaljenijih dijelova mozga svakog od nas. Iz tih zabačenih aksona mora da se prenese rodjena ideja ostatku organizma. Informacija koja govori da je svaki čovjek država, dio sistema, da nema pojedinaca koji su iznad sistema, da je novac u budžetu novac svih nas. Najbitnija poruka koju akson mora da pošalje svakoj balkanskoj glavi jeste da je svaka Vlada i svaki političar izabran od strane naroda tu da služi društvu i Narodu, da od Naroda koji ga je izabrao treba da strahuje i traži dozvolu za svaku odluku. Aksoni moraju da pošalju poruku svakom pojedincu da Vlada služi narodu a ne narod Vladi a da svi zajedno treba da rade u interesu države i društva.

Za sada nema doktora koji bi u Republici Srpskoj i BiH pronašao način da bilo kakvom efikasnom energijom stimuliše te potrebne impulse. Pacijent jeste težak ali još uvijek izlječiv. Oni koji su se lažno predstavljali kao doktori  nemaju ni želju ni potrebu da izlaze iz komformizma koje im je nada naroda u izlječenje i početak promjena prije nekoliko godina obezbijedila. To će gotovo sigurno platiti oduzimanjem doktorskih licenci, možda i sljedeće godine.

Izbori za savjete Mjesnih zajednica u Banja Luci, koliko god u ovom trenutku bili malo značajni, dodatna su potvrda toga.

Izborni sistem na nivou države a sa njom i entiteta naročito je nakaradna priča koja odgovara sistemu Idiota i koja zahtjeva poseban naslov.

Povratak iz boljeg nikada nije lak. Bez obzira koliko se čovjek raduje nekim licima.

P.S. Čuo sam da je jedan pripadnik velike armije uzurpatora države optužio sve one koji kritikuju da svjesno unose nemir i stvaraju lažnu sliku o Srpskoj. Da narod živi odlično, da su priče o odlasku iz zemlje namjerno servirane neistine i da smo kao društvo fenomenalno uredjeni. Uzurpatori demokratije, društva i države osim što su velike nepatriote i izdajnici uz to su i teški psihijatrijski slučajevi. Naročito njihova omladina. A to je izuzetno, izuzetno opasna dijagnoza.

Gerila info: Mektić za Rojters: "Vlast RS širi strah pred izbore"

Intervju Dragana Mektića za Rojters: “Vlast Republike Srpske širi strah pred izbore”

Politički lideri Republike Srpske šire strah organizovanjem nacionalističkih paramilitarnih grupa i nesrazmjernim naoružavanjem entitetske policije kako bi potkopali integritet Bosne i Hercegovine, ističe ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić u intervjuu Rojtersu.

Secesionističke tendencije u Republici Srpskoj jačaju zabrinutost međunarodne zajednice da se nemiri i nasilje ne vrate na Balkan. Opšti izbori se održavaju u oktobru ove godine a vlast u RS je već počela kampanju potezima koji se tumače kao prijetnja poslijeratnoj krhkoj stabilnosti BiH.

Ministar Mektić u intervjuu Rojtersu optužuje rukovodstvo RS da intenzivira nacionalističku retoriku i sponzoriše paramilitarne jedinice kako bi zaplašili političke protivnike i uticali na glasače. Politika Republike Srpske, kako ističe godpodin Mektić, svodi se na širenje straha čime se povećava osjećaj nesigurnosti što naposlijetku dovodi do složenosti bezbjednosne situacije.

Zabrinutost je porasla, kako se ističe, kada je ekstremna nacionalistička grupa, čiji su lideri obučavani u Rusiji, marširala tokom proslave Dana RS u Banjaluci. Dragan Mektić se takođe poziva na pouzdane izvore koji navode da su djeca iz RS obučavana u vojnim kampovima u Rusiji.

U vezi sa najavom pripadnika ruskog motokluba „Noćni vukovi“ da će tokom marta obići Republiku Srpsku u sklopu svoje turneje po Balkanu, ministar Mektić ističe da su takve grupe angažovane od strane zvaničnih vlasti Republike Srpske kako bi raširile netoleranciju prema „nesrbima“ i umjerenim Srbima pred oktobarske izbore.

Postoje višestruki pokušaji izborne manipulacije, ističe Mektić. U posljednje vrijeme se manipuliše kroz organizovanje posebnih grupa koje vrše pritisak na izvjesne građane kako bi se osjećali nesigurno i kako ne bi izašli na izbore. Ovo posebno upražnjavaju vlasti Republike Srpske, prema Mektiću koji dalje ističe da zvanične vlasti u RS pokušavaju da formiraju parabezbjednosnu strukturu pod pokroviteljstvom patriotskih snaga kako bi je koristili u obračunu sa protivnicima. Mektić dalje ističe da „Noćni vukovi“ nisu tipičan motoklub. Oni zastupaju jake političke stavove i vlasti Republike Srpske žele da im daju legitimitet i da ih koriste u izbornom procesu.

U vezi sa nabavkom oružja za policiju u RS, Dragan Mektić ističe da je ista legalna ali nesrazmjerna u odnosu na Federaciju. Policiji je neophodno oružje, kako navodi Mektić, ali postavlja se pitanje proporcije. Izražava strahovanje da bi se oružje moglo nagomilati i zloupotrijebiti.

http://www.gerila.info/politika/intervju-dragana-mektica-za-rojters-vlast-republike-srpske-siri-strah-pred-izbore/

Godinu dana od Bostona 9.mart 2017- 9. mart 2018

Vladavina prava u Masačusetsu, primjenjivost na RS

Republika Srpska prvo mora da pohapsi najmanje hiljadu ljudi, osudi ih na dugogodišnje zatvorske kazne i potom krene u pravljenje institucija. Što je na neki način začarani krug jer ne postoje institucije koje bi mogle da zamišljeno demokratski sprovedu u djelo.

Pravljenje institucija koje neće biti samo imitacija institucija preduslov je ekonomskog i fizičkog opstanka i Republike Srpske i Srba u Republici Srpskoj. Svako odgadjanje i Srpsku i Srbe koštaće nemjerljivo. Pravljenje jakih stranaka kao orudja za vladanje i kontrolu novca umjesto pravljenja institucija brutalno će da se odrazi na budućnost nacije, koja je već sadašnjost.

Zapanjujuće je koliko je neprijatan osjećaj na sastancima u SAD predstavljati zemlju koja nema tužilaštvo, sudstvo, Vladu koja služi narodu umjesto što njime brutalno vlada. Naročito kada za sagovornike imate tužioce, revizore, sudije...koji su u zatvor zbog kriminala i korupcije na višegodišnje kazne poslali druge sudije, političare, predsjednike skupština, guvernere...

U političkom institutu Pionir u Bostonu trenutno pokušavaju da omoguće online dostupnost svih računa i ugovora države Masačusets. Što znači da svaki ugovor koji "Vlada" Masačusetsa potpiše sa bilo kim mora biti automatski javno dostupan u bilo koje doba.
U Masačusetsu kao i u državi Njujork ne kriju da imaju problema sa korupcijom, i jasno je da situacija naravno nije idealna, ali takodje je jasno uočljiva razlika u odnosu na bezinstitucionalno društvo Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Ta razlika je u tome što će onaj ko bude uhvaćen u kriminalu i korupciji i odgovarati pred zakonom bez obzira na ime i prezime. Postoje pritisci na institucije koje sprovode istragu ali ti pritisci ne mogu da spriječe pravdu već samo da njeno donošenje uspore i otežaju. Naravno da postoje i oni koji nikada ne budu uhvaćeni ali kod nas ne postoje oni koji budu uhvaćeni.
Takodje, svaka institucija u Masačusetsu mora da objasni zašto je odredjena firma pobjednik tendera za posao koji se finansira novcem poreskih obveznika.

Budžet države Masačusets je 70 milijardi dolara. Dobar dio ulaže se u obrazovanje, naročito obrazovanje onih koji sutra treba da rade sa novcem poreskih obveznika. U Masačusetsku je vrlo važno koji fakultet se završi jer navode da svako može upisati koledž ali da postoji vrednovanje i da ne mogu biti jednaki kada traže posao oni sa najslabijeg i oni sa najjačeg koledža u državi. Zanimljivo poredjenje može se napraviti sa našim visokim obrazovanjem ali je to bar za sada uzaludan posao.

U Masačusetsu navode nemjerljiv značaj novinara i medija u očuvanju sistema i demokratije. Isto tako pojašnjavaju da su u velikom broju slučajeva medijski natpisi pomogli razriješenje slučajeva korupcije u društvu. Ja sam na to rekao da je kod nas upravo najveći problem izostanak bilo kakve reakcije ali i izostanak potpuno nezavisnih tradicionalnih medija.

Grad Boston dodatak

Grad Boston prema zvaničnim podacima ima nešto manje od 700000 stanovnika ali po evropskim mjerilima ima mnogo više jer u ove procjene ulazi samo gradska zona.
Budžet Bostona je 2 milijarde dolara. Kompletan budžet već je dostupan online kao i način trošenja novca. U administraciji radi 18000 ljudi bez prosvjete koja je u nadležnosti grada a tu radi još 10000 ljudi. U Bostonu ne finansiraju profesionalni sport koji je u rukama privatnika. Najpopularniji su košarka, hokej i bejzbol. Vlasnik Red Soksa (bejzbol) je isti čovjek koji je vlasnik Mančester junajteda. Takodje posjeduje jedne od dvoje dnevnih bostonskih novina. Boston Globe. Druge su Boston Herald.

Grad Boston nije odgovoran za grijanje svojih gradjana. Taj posao u potpunosti je u rukama nekoliko preduzeća. Grad Boston nadležan je za snadbijevanje gradjana vodom.

Gerila info: Koga zastupa Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH?

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (BiH) odlukom iz oktobra 2017 godine napravila je pravu pometnju. U odluci Komisije navodi se da se ambijentalna cjelina dijelova ulica Kralja Petra I Karađorđevića i Mladena Stojanovića u Banjaluci proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Radi se o dijelu Banjaluke sa starim vilama na potezu od Narodne skupštine Republike Srpske prema Vladi, odnosno dalje ulicom prema lokaciji na kojoj se nekada nalazila banjalučka mljekara.

Izvor Gerile navodi da sama odluka Komisije nije sporna u načelu jer se dio grada proglašava nacionalnim spomenikom što u suštini znači da je taj dio grada zaštićen od drastičnih promjena izgleda. Ali u praksi, odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH govori sasvim drugačije, pojašnjava izvor našeg portala.

U jednom dijelu odluke piše da je potrebno očuvati plansku osnovu kompletne ambijentalne cijeline i njenu cjelovitost a da je prilikom rada na restauraciji objekata neophodno sačuvati njihove izvorne gabarite, izvorni izgled, boju i materijalizaciju vanjskih ploha. U drugom dijelu piše da se uvođenjem nove namjene objekti mogu da koriste u poslovne, ugostiteljske, obrazovne i kulturne svrhe na način koji neće da ugrozi integritet i značaj nacionalnog spomenika.

Mjere zaštite koje se primjenjuju na objekte u ulici Petra Kočića naročito su zanimljive jer tretiraju objekat nekadašnjeg Radija Banjaluka koji je srušen a na čijem mjestu kompanija Integra inženjering gradi hotel.

Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika na mjestu nekadašnje stare zgrade radija dozvoljeni su radovi adaptacije savremenim uslovima života, rušenje postojećih objekata, izgradnja novog a navedeno je da su čak poželjni elementi savremenog dizajna i primjena savremenih materijala. Ta odluka Komisije u suprotnosti je sa ranijom odlukom Ustavnog suda Republike Srpske koji je rušenje starog objekta i gradnju motela na istom mjestu proglasio neustavnim a izmjene regulacionog plana koje je usvojila skupština Grada Banjaluka u januaru 2016 godine nezakonitim.

Ustavni sud RS se prilikom donošenja odluke pozivao upravo na ranija riješenja Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika i zabranio bilo kakvu dalju gradnju.

Predsjednik Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je PDP-ov Goran Milojević. On je nedavno tvrdio da nema ništa sporno u odluci Komisije a da je stari objekat Radija RS sagrađen tek 1961 godine što znači da ne ulazi u kategoriju nacionalnih spomenika. Milojević je tvrdio i da Komisija nije upoznata sa ranijom odlukom Ustavnog suda RS. U Centru za životnu sredinu iz Banjaluke potvrdili su, međutim, da su nadležnu komisiju upoznali sa odlukama Ustavnog suda.

U istoj ulici, samo sa druge strane, u kojoj Integra, Slobodana Stankovića, gradi motel nalazi se Fabrika duvana Banjaluka.

Škoda za iste pare pregazila mnogo manje

Test je pokazao da je moćna Škoda za 20 maraka prešla 40 kilometara manje. Umjesto 120 do sada Škoda je pregurala 80 što me je naročito i zabrinulo i naljutilo. Dozvoljavam i minus i snijeg ali što je mnogo mnogo je. Hvala gospodo i neka je sa srećom.

Gerila info: Pacijenti najavljuju bojkot dijalize

Republika Srpska nema listu čekanja na transplataciju organa. To je konstantan problem na koji godinama ukazuju različite organizacije a nepostojanje liste pravi problem prije svega pacijentima u Republici Srpskoj koji nemaju mogućnost da budu na BiH listi čekanja jer ne postoji lista čekanja Republike Srpske. Federacija BiH ima svoju listu čekanja a bez zajedničke, centralne liste čekanja Bosna i Hercegovina ne može da postane članica Eurotransplanta što je veoma bitno u čitavom procesu čekanja na transplantaciju organa.

„U Republici Srpskoj ne postoji formirana donorska mreža niti su formirane liste čekanja za pacijente koji trebaju transplantaciju. U Banjaluci se rade transplantacije bubrega sa živih donora ali broj urađenih transplantacija je veoma mali, praktično zanemarljiv u odnosu to koliko ljudi u Srpskoj čeka novi organ koji im je neophodan za normalan život. Zbog toga mi iz udruženja planiramo štrajkove ispred Vlade i ministarstva zdravlja. Ljudi će se isključiti sa dijalize i ugroziti svoje živote da bi se naš glas konačno čuo.“- kaže za Gerila info Danijela Ivanović iz udruženja Nada.

U ministarstvu zdravlja Republike Srpske nisu odgovorili na pitanja koja smo im poslali u vezi sa listama čekanja u Republici Srpskoj.

Problem „nerješiv“ godinama, čiji interesi su prioritet?

Problem transplantacije organa u Republici Srpskoj prisutan je od kada postoji Republika Srpska. Dijalizni pacijenti u Srpskoj i dalje nemju mogućnost kadaverične transplantacije bubrega. Transplatacija ovog organa sa mrtvog donora u Srpskoj jednostavno nije moguća.

Ministar zdravlja Republike Srpske, Dragan Bogdanić,  u januaru 2016 godine je rekao da resorno ministarstvo namjerava da nabavi aparat za tipizaciju tkiva do kraja te godine. Bez tog aparata nije moguća kadaverična transplatacija organa a aparat košta oko dva miliona maraka.

Dvije godine kasnije taj aparat još nije nabavljen i svi dijalizni pacijenti u Srpskoj i dalje su osuđeni na dijalizu.

U medjuvremenu Republika Srpska godišnje, godinama, prema zvaničnim podacima Glavne službe za reviziju , za dijalizu izdvaja između trideset i četrdeset miliona maraka. Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nije mogao da izmiruje obaveze prema navedenim firmama pa je dug Fonda od devet miliona maraka  preuzelo ministarstvo zdravlja. U ministarstvu zdravlja javnost su obavijestili da je sa privatnim dijaliznim centorm dogovoreno i smanjenje cijene tretmana po jednom pacijentu na 103 evra, da se dio duga otpisuje a dio reprogramira. Nije pojašnjeno kako je došlo do duga Fonda zdravstvenog osiguranja ukoliko su za tu namjenu na godišnjem nivou rezervisana sredstva u budžetu Fonda.

U međuvremenu, u Federaciji BiH prva transplatacija sa mrtvog donora izvršena je 2006 godine, taj dio federalnog zdravstvenog sistema funkcioniše od tada bez smetnji.

Iako je u slučaju transplantacije organa (bubrega) u svakom slučaju najvažniji interes pacijenta nije zanemarljiva ni finansijska strana priče.

Terapija za transplatiranog pacijenta Republiku Srpsku godišnje bi koštala oko 6000 KM dok terapija za pacijenta kojem nije omogućena transplatacija već je osudjen na dijalizu, Srpsku godišnje košta oko 30000 maraka.

Izvori Gerile tvrde da se u pozadini priče kriju ugovori koje Republika Srpska ima sa privatnim dijaliznim centrima kojima plaća usluge i garantuje broj pacijenata koje će koristiti usluge dijaliznih centara.

Gerila info: Zakon koči radare!

Radari-Zakon o budžetskom sistemu koči projekat

 

Vlada Republike Srpske ne odustaje od namjere da projekat unapređenja bezbjednosti saobraćaja na putevima u Srpskoj, nabavku radara, provede putem javno-privatnog partnerstva. Na tenderu raspisanom polovinom prošle godine pobijedile su tri firme a čitav postupak odabira najboljeg privatnog partnera ministarstva unutrašnjih poslova trajao je neuobičajeno dugo. Zbog ogromne borbe oko toga ko će da dobije vrlo unosan posao sa MUP-om, tvrde izvori Gerile info. Privatne kompanije, prema studiji ekonomske opravdanosti projekta zaradiće za deset godina oko 100 miliona maraka. Ista suma, prema istoj studiji, završiće u budžetu Republike Srpske.

Vlada, međutim, ima problem sa činjenicom da Zakon o budžetskom sistemu Republike Srpske ne prepoznaje mogućnost da prihodi od prikupljenih kazni budu dijeljeni sa privatnim kompanijama.

Član 8 Zakona o budžetskom sistemu, tačka E, predviđa da su novčane kazne izuzev kazni utvrđenih aktima grada odnosno opštine, prihodi budžeta Republike Srpske.

U ministarstvu finansija Republike Srpske nisu odgovorili na konkretno pitanje na koji način misle da osiguraju poštovanje Zakona o budžetskom sistemu u slučaju posla sa radarima.

„Svi budžetski prihodi i rashodi su u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu koji je javnosti dostupan na portalu Vlade Republike Srpske odnosno ministarstva finansija.“- vrlo kratko su nam odgovorili iz ovog ministarstva.

Na zvaničnom sajtu Narodne skupštine u Zakonu o budžetskom sistemu, međutim, piše upravo da su novčane kazne prihod budžeta.

Predsjednik Odbora NSRS za bezbjednost Milanko Mihajilica insistira da Vlada prihvati odluku tog odbora i odustane od projekta javno-privatnog partnerstva u slučaju nabavke radara. Između ostalog i zbog Zakona o budžetskom sistemu.

„Dok je na snazi Zakon o budžetskom sistemu koji je vrlo jasan nema zakonskih mogućnosti da se ovaj projekat provede po javno privatnom partnerstvu. To zna i ministar Tegeltija. Da je to tako on je to trebao da kaže u skupštini kada smo ga pitali ili su trebali da mijenjaju Zakon. Pošto to nisu uradili sve je jasno.“-rekao je za Gerila info Milanko Mihajilica.

Poslanik SDS-a, Vukota Govedarica traži reakciju Pravobranilaštva.

„Nije samo problem Zakon o budžetskom sistemu. Problem je i Zakon o zaštiti pristupa tajnim podacima koji je vrlo diskutabilan kada je ovo u pitanju. Ne postoji zakonsko uporište jer to su direktni prihodi a kazne odnosno razne vrste taksi koje gradjani plaćaju pripadaju isključivo budžetu RS. Može ministar da tumači šta hoće ali zakon je vrlo jasan. Biće vrlo interesantno vidjeti šta će kazati u ovom slučaju Pravobranilaštvo Republike Srpske.“- kaže Govedarica za naš portal.

Vlada Republike Srpske u martu prošle godine dala je saglasnost za javno-privatno partnerstvo u projektu nabavke radara i kamera kojima će biti pokrivene saobraćajnice širom Republike Srpske. Zanimljivo, neke od privatnih kompanija koje je MUP na kraju odabrao kao napovoljnije ponuđače osnovane su neposredno prije raspisivanja tendera za odabir najboljeg ponuđača.

5 mart 2017-5 mart 2018

New York, Albany

Država Njujork država je u kojoj se sa korupcijom I kriminalom suočavaju više I čeśće nego u bilo kojoj drugoj državi Sjedinjenih država. Državni tužioci sa kojima smo razgovarali tvrde da u Njujorku ima viśe korupcije nego na kompletnom federalnim nivou. Glavni razlog je grad Njujork koji je najveći I najbogatiji grad, ne samo države već i Država. U Njujorku I glavnom gradu države Njujork Albaniju dakle ne kriju da se suočavaju sa teškim oblicima korupcije ali ono čime se mogu pohvaliti jeste da nekoliko krupnih riba s vremena na vrijeme završi iza rešetaka. Uz manju ili veću kaznu u zavisnosti od toga da li korumpirani vrati nelegalno stečeni novac ili ne. Državno tužilaštvo Njujorka prije nekoliko dana razriješilo je slučaj korupcije u koji je bio upleten političar a kazna je nakon sudjenja dvanaest godina zatvora. Riječ je o bivšem predsjedniku njujorške skupštine. O tome kasnije, u narednim danima. Desetine vodećih tužilaca, senatora...su bili uhvaćeni u korupciji I osudjeni a ugled im je bespovratno uniśten. Napravite paralelu sa zemljom u kojoj živite.

Skupština države Njujork kao I sve državne Institucije smještena je u Albaniju glavnom gradu države. Budžet države Njujork u prosjeku je oko150 milijardi dolara a plata, recimo novinara, kreće se od 40000 godišnje početničke do 100000 koliko imaju iskusniji novinari.
Senatori Imaju oko 80000 godišnje ali im zakon dozvoljava i da se bave privatnim poslom što donekle jeste problematično.
U Njujorku imaju problem sa promjenom loših zakona jer senatori decenijama ne žele da izmjene zakone koji će njima da uskrate prava. Poznato?
Senator države Njujork Neil Breslin demokrata je i razočaran je pobjedom Donalda Trampa za kojeg kaže da da će sa ovakvom politikom izdržati dvije godine. Tvrdi da Tramp luta sa odlukama, da je nelogično povećanje vojnog budžeta za 64 milijarde a da je još manje logično pričati o protjerivanju 13 miliona ljudi iz zemlje.

Senator Breslin, ipak, veliki je prijatelj sa Hilari Klinton tako da je njegova ogorčenost Trampom vjerovatno donekle i subjektivna. Za Klintonovu kaže da je izuzetno pametna ali da je izbore izgubila jer se u kampanji više bavila Trampom nego svojim programom. Poznato? Izbor novog predsjednika Demokratske partije Senator Breslin komentariše kao istorijski. Thomas Perez prvi je latinoamerikanac na čelu Demokratske partije.

Gerila info: Banjaluka predgradje Tuzle

BANJALUKA SAOBRAĆAJNO PREDGRAĐE TUZLE; MINISTAR TRNINIĆ: TO JE UVREDA!

 MART 3, 2018  

Banjaluka nema letove ali ima autobuski prevoz sa banjalučkog na tuzlanski aerodrom. Taj projekat osmišljen je kao pomoć putnicima koji iz Banjaluke idu u Tuzlu sa čijeg aerodroma lete na petnaest evropskih destinacija sa kojima je povezan tuzlanski aerodrom.

Ta informacija je u četvrtak objavljena kao iskorak u banjalučkom avio saobraćaju. Tako je najveći grad Republike Srpske definitivno postao saobraćajno predgrađe Tuzle čiji aerodrom godinama bilježi fantastične rezultate kada je jeftini avio saobraćaj u pitanju.

U međuvremenu aerodrom Banjaluka nema redovne avio linije a svojevremeno je Republika Srpska odbila priliku da sarađuje sa jednom low cost avio kompanijom pod izgovorom tadašnjeg ministra saobraćaja i veza Nedeljka Čubrilovića da od tog posla korist neće imati Republika Srpska već samo građani koji budu koristili usluge aerodroma i avio kompanije.

Aktuelni ministar saobraćaja, takođe DNS-ov, Neđo Trninić, kratko je u razgovoru za „Gerilu“ rekao da Banjaluka sasvim sigurno nije saobraćajno predgrađe Tuzle i da su takvi komentari provokativni.

„Biće i na banjalučkom aerodromu nešto uskoro. Do kraja ove godine planiramo da napravimo iskorak. Do sada kada god smo nešto najavljivali naišli smo na negativne komentare javnosti. Uglavnom bićete na vrijeme upoznati sa svim aktivnostima.“- rekao je ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Neđo Trninić.

Poslanik SDS-a Davor Šešić najnoviju situaciju u kojoj banjalučani aerodrom Banjaluka koriste samo kao autobusku stanicu do aerodroma u Tuzli naziva sramnom.

„Još jedan dokaz da je ovo zemlja apsurda. Oni koji su otjerali ovu kompaniju u Tuzlu su trebali odgovarati a isti ti nam sad prevoz do Tuzle predstavljaju kao veliki projekat. Sljedeće što možemo očekivati kao veliki projekat ove vlasti jeste prevoz za Njemačku svima koji bježe odavde.“– kaže za Gerila info poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Gerila info: MIBO komunikacije ipak u poslu

MIBO Komunikacije iz Sarajeva ipak dio posla sa radarima

Firma Mibo Komunikacije iz Sarajeva ipak je dio posla sa radarima u koji MUP Republike Srpske po principu javno-privatnog partnerstva ulazi sa tri kompanije. MIBO Komunikacije d.o.o Sarajevo nije direktni učesnik posla sa ministarstvom unutrašnjih poslova ali u poslu učestvuje indirektno kao partner firme Inovatraffic Holding. Te dvije firme su 10 jula 2017 godine potpisale ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Ugovor je u posjedu sajta Gerila. U ugovoru piše da se ugovor odnosi na saradnju u području kontrole i verifikacije stacionarnih i mobilnih radara za mjerenje brzine vozila u saobraćaju proizvođača EKIN Technology. Firma MIBO Komunikacije, prema pojedinim izvorima bliska je stranci SDA.

U ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske odgovorili su da je u sastavu ponude a radi ispunjenja uslova za kvalifikaciju grupa ponuđača dostavila izjavu da će obezbijediti ovlaštenu i akreditovanu laboratoriju za verifikaciju i kontrolu stacioniranih i mobilnih radara.

„U prilog ove izjave dostavljen je ugovor o poslovno tehničkoj saradnji sa MIBO Komunikacije d.o.o Sarajevo i važeće riješenje Instituta za mjeriteljstvo BiH o imenovanju laboratorije koje glasi na pravno lice MIBO Komunikacije d.o.o Sarajevo.“- piše između ostalog u odgovoru koji su nam proslijedili iz ministarstva unutrašnjih poslova.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je, inače, za nabavku stotinu radara odabralo postupak javno privatnog partnerstva koji podrazumjeva da privatni partneri ulože sav novac u posao vrijedan 12,5 miliona maraka ali i da svu zaradu od kazni koje radari zabilježe u narednih deset godina djele sa ministarstvom odnosno Republikom Srpskom u omjeru pola pola. Studija ekonomske opravdanosti projekta pokazala je da će čitav projekat kada istekne desetogodišnji ugovor da „zaradi“ oko 200 miliona maraka.  Posao su na tenderu koji je raspisan sredinom jula prošle godine dobile firme „Inovatraffic holding“ iz Njemačke „Ekin Teknoloji San. Ve Tic. A.S.“ iz Turske i „WKB Consulting“ iz Banjaluke.

Opozicija u Republici Srpskoj je, i preko Odbora za bezbjednost NSRS, zahtjevala da se u projekat ide sredstvima Vlade ili kreditnim sredstvima jer u tom slučaju ogroman profit ne bi bio dijeljen sa privatnim kompanijama. Za tako nešto zalagali su se i pojedini poslanici SNSD-a. Inače u Odboru za bezbjednost plan ministarstva podržao je samo SNSD-ov član odbora Dragoljub Davidović dok su ostali bili protiv.

Portal Gerila saznaje da će Odbor za bezbjednost zahtjevati javno saslušanje ministra unutrašnjih poslova Dragana Lukača na temu nabavka radara.

http://www.gerila.info/politika/mibo-komunikacije-iz-sarajeva-ipak-dio-posla-sa-radarima/